Novine Online

Buško jezero ( blato ) nalazi se u HBŽ ( Livanjski kanton-K10 ) u južnom dijelu livanjskog polja. Jednim dijelom pripada općini Livno a drugim ( malo većim ) dijelom pripada općini Tomislavgrad.

 

Sve do 1990 godine jezero je imalo status najvećeg umjetnog ( vještačkog ) jezera u Europi. I danas je to sigurno jedna od najveći akumulacuija vode u Europi.

Buško jezero se nalazi u HBŽ između gradova Livno i Tomislavgrad. Većim dijelom oko 2/3 pripada općini Tomislavgrad, a manjim dijelom 1/3 pripada općini Livno. Smješteno je u južnom dijelu Livanjskog polja omeđeno Kamešnicom kao prirodnom branom te sagrađenim umjetnim branama. Jezero ima nadmorsku visinu od 716 metara. Dužina jezera iznosi 13,5 km, širina oko 7,2 km, dok dubina doseže i do 16 metara na pojedinim mjestima. Površina ovog vjestačkog jezera iznosi nevjerojatnih 55,8 km četvornih a još više impresionira njegova ukupna zapremina od 782 milijuna metara kubnih vode.

Buško jezero je izuzetno bogato ribom o čemu svjedoče i brojni ribari koji posjećuju ovo jezero čak iz mnogih krajeva Bosne i Hercegovine ali i Hrvatske. Riblji fond čine: šaran, som, babuška, klen, podbila, pastrva, drlja i oštrulj ( danas je prava rijetkost ). Riblji fond je često u opasnosti zbog naglog smanjenja nivoa vode pogotovo ljeti zbog ispuštanja vode za potrebe hidroelektrane ali i usprkos tome ribe ima u izobilju. Također, u jezeru su zastupljeni i rakovi kojih nažalost u posljednje vrijeme ima jako malo. Danas se rakovi mogu pronaći u obližnjem potočiću Mandek koji se ulijeva u Buško jezero.
Ribari dolaze na ovo jezero iz mnogih krajeva Bosne i Hercegovine pa ćete često ovdje vidjeti i ribare iz Zenice, Banjaluke, Sarajeva, Tuzle, Travnika, Viteza...

Buško jezero ima odlične mogućnosti za razvoj ribolovnog turizma. U Livnu je osnovano ribolovno društvo koje se brine o očuvanju ribljeg fonda. U zadnje vrijeme se organiziraju autobusi ribolovaca iz BiH koji dolaze na ovo jezero. Zaposleni su i ribočuvari koji svakodnevno nadziru jezero i sprečavaju krivolov. Sve skupa ne izgleda idealno ali je učinjen bar nekakav korak naprijed. Nadajmo se da će ljudi iz vlasti prepoznati potencijele ovog jezera i da će ovo ovo jezero u budućnosti biti veliko ribolovno središte.
Osim ribolovnog turizma ovdje postoji i mogućnost razvoja klasičnbog turizma. Prvenstveno mislimo na plažu Marinovac ( Tomislavgrad ) koja je za ljetnih dana puna kupača iz ovih krajeva. Plaža je idealna i za obitelji sa djecom jer je plaža sačinjena od sitnoga pijeska. Dubina vode se lagano povećava odmicanjem od obale i idealna je za igranje popularne igre picigin ( slično kao na plaži Bačvice u Splitu ). Ponekad se na ovo područje zalutaju i Česi, Slovaci, Mađari... i čude se kako nitko ne brine o plaži. Nitko iz države tu mogućnost ne shvaća ozbiljno, plaža je prepuštena sama sebi i na milost ili nemilost samih kupača.