Pripreme za obilježavanje novogodišnjih blagdana u BiH ponovno su aktualizirale staro političko pitanje o “podobnosti” Djeda Mraza.

U medijima su se već vodile polemike je li Djed Mraz relikt komunizma, perfidan način da se Bošnjacima-muslimanima nametne Djed Božićnjak ili tek bezazleni sjedobradi djedica koji uveseljava djecu, a ove se godine rasprava svela na to hoće li omiljeni dječji “gost” za novogodišnje blagdane zaobići sarajevske vrtiće.

Uprava JU Djeca Sarajeva ni za ove novogodišnje blagdane neće organizirati druženja sjedobradog djedice s djecom u vrtićima. Slično je bilo i prošle godine, kada je uprava svakom od 24 gradska vrtića sugerirala da organiziraju novogodišnja druženja s Djeda Mrazom samo ako većina roditelja pokrene takvu inicijativu. Iako mnogi roditelji podržavaju druženja s djedicom, njih najvjerojatnije neće biti.

Roditelji, posebno hrvatske i srpske nacionalnosti, kao i dio Bošnjaka, smatra da se ovako, preko djece i vrtića, nastavlja izgon Djeda Mraza iz Sarajeva, koji je prvih poslijeratnih godina, svjesno ili ne, odobrio Alija Izetbegović. Nakon jednog od njegovih medijskih istupa u kojem je ustvrdio da Djed Mraz nije dio “bošnjačko-muslimanske tradicije”, dogodio se fizički napad na jednog Djeda Mraza na ulici, a počeli su se oglašavati i komentatori, podupirući Izetbegovićevu ocjenu. Njegovi politički protivnici, ali i veći dio javnosti, usprotivili su se takvoj politici prema Djedu Mrazu.

Sigurno je da slučaj s Djeda Mrazom i vrtićima neće pridonijeti popravljanju kozmopolitskog i europskog imidža Sarajeva, koji je ozbiljno ugrožen nedavnim divljanjem vehabija i dijela navijačkih skupina prema sudionicima prvog queer festivala.