Novine Online

Nakon rekordnih količina kišnih oborina u samo desetak dana siječnja, koje su dovele do velikih poplava i katastrofa na području čitave regije, slijede podrhtavanja tla. Naime, ogromne količine vode dovode do urušavanja podzemnih pećina, što pak dovodi do potresa. Međutim, seizmolozi upozoravaju da nema razloga za paniku budući da klimatske promijene mogu dovesti samo do manjih potresa, dok na one razornih razmjera atmosferski poremećaji ne mogu utjecati.

Zabilježeno na desetke potresa

Ivan Brlek, seizmolog Federalnog seizmološkog zavoda, ističe da se kroz posljednjih desetak dana na čitavom području Hercegovine bilježi niz manjih potresa. Uglavnom se radi o području Tomislavgrada i Posušja. “Gotovo svaki dan bilježi se manji potres, premda to ne mora značiti da će se uskoro pojaviti neki razorni potres”, kazao je Brlek. On naglašava da je postojećom tehnologijom još uvijek nemoguće predvidjeti podrhtavanja tla budući da je sve to što se događa ispod zemljine površine suviše komplicirano. Brlek ovom prilikom nije želio isključiti mogućnost pojave i nekog većeg razornog potresa na području Hercegovine.
“Čitavo područje Bosne i Hercegovine je podložno podrhtavanjima tla i moguće je očekivati neki potres većih razmjera. Međutim, po metodama i statističkim podatcima kojima mi raspolažemo, on se ne bi trebao dogoditi u skorije vrijeme”, naglasio je Brlek. Ovu teoriju potkrjepljuje činjenicom da se ta ogromna količina energije ispod zemljine površine na području ovih prostora oslobodila prije nekoliko desetaka godina, te da bi, barem kada su u pitanju statističke procijene, do idućeg takvog događaja trebalo proći još mnogo godina. Branislav Glavatović, direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore, još je u rujnu prošle godine kazao da ne isključuje mogućnost velikog potresa u ovoj regiji. Naime, prema njegovim riječima, razorni potres koji je prošle godine pogodio Italiju, a nakon kojeg je uslijedio i niz manjih podrhtavanja koji su se osjetili i u Hercegovini, međusobno je povezan budući da se radi o istom tektonskom sustavu.

Aktivnost Apenina i Dinarida

Međutim, kada je u pitanju povezanost poplava i potresa, Glavatović tvrdi da se tu može dati oprečan odgovor. Analizama koje je radio ovaj seizmološki zavod nije pokazana korelacija između tih dviju pojava, međutim, po njemu, postoji povezanost između punjenja i pražnjenja akumulacija i potresa koji se javljaju na područjima na kojima se te akumulacije nalaze. Naglašava da kada se akumulacije prazne dolazi do promijene pritisaka u stijenama. “Površinske oborine se značajnim dijelom formiraju u površinske tokove, dok drugi dio prodre u podzemlje, ali do razine ispucanosti stijenskih masa, ispod toga podzemne vode teško mogu prodrijeti u većoj količini, a potresi u svojoj pripremi počinju tek odatle”, obrazložio je Glavatović. On je još jednom ponovio kako je područje tzv jadranske mikroploče podložno potresima, jer se nalazi između Dinarida i Apenina koje još uvijek rastu. “Jadranska mirkoploča biva pritisnuta sabijena s jedne strane Dinaridima, s druge Apeninima, koji se međusobno primiču oko 1,5 centimetara godišnje. Zbog toga naši Dinaridi i dalje rastu jedan milimetar godišnje, s druge strane, upravu u ovoj zoni dolazi do nabiranja litosfere te se osjećaju naponi i pucaju stijenske mase zbog čega nastaju potresi”, kazao je Glavatović. Dodao je da ovaj zavod trenutačno radi na projektu izrade karata koje bi trebale definirati opasnost od potresa na području čitave bivše Jugoslavije i koje će poslužiti za izradu projektnih i urbanističkih planova, kao i objekata sigurnih od potresa.(Dnevni list)